Datum: 06.07.2010.
BANJALUKA, Tržište kapitala u BiH i u ovoj godini broji deprimirajuće mjesece pritisnuto sve manjom tražnjom, koja diktira nastavak pada cijena akcija, koji je ušao i u četvrtu godinu.
BANJALUKA, Tržište kapitala u BiH i u ovoj godini broji deprimirajuće mjesece pritisnuto sve manjom tražnjom, koja diktira nastavak pada cijena akcija, koji je ušao i u četvrtu godinu.
Bh. berze, koje su lani jedine u regionu investitorima u akcije prosječno donosile gubitak, nastavak pada likvidnosti bilježe i u prvih šest mjeseci 2010. godine.
Prosječna vrijednost akcija najlikvidnijih kompanija na Banjalučkoj berzi, izražena kroz indeks BIRS, u prvom polugodištu je pala za 16,9 odsto, spustivši se prvi put ispod 900 poena. Vrhunac očaja zabilježen je upravo ovog mjeseca kada je glavni indeks tržišta kapitala RS zaronio do rekordno niskih 815 poena.
Sarajevska berza, koja takođe proživljava “crne dane”, bilježi, ipak, nešto blaža silazna kretanja. Ključni indeks federalnog tržišta kapitala SASX-10 u periodu januar – jun srozao se za 11,4 odsto, po čemu se nalazi u regionalnoj sredini.
Stevo Radić, direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima “Invest nova” iz Bijeljine, kaže da su “crveni” indeksi kreirani sve manjom tražnjom za akcijama, što je, ukazuje, diktirano prije svega globalnim finansijskim previranjima.
“Nedostatak tražnje je ključni problem. Strani ulagači su se mahom povukli sa našeg tržišta, dok su se domaći institucionalni investitori u ranijem periodu preinvestirali i ostali bez novca. Sada kada su cijene na ovako niskom nivou svi, ako baš nisu prinuđeni, izbjegavaju izlazak i realizovanje velikih gubitaka”, istakao je Radić.
On kaže da jedinu svijetlu iskru u mraku predstavljaju dužničke hartije od vrijednosti, navodeći da je Vlada RS nedavno izdala i četvrtu emisiju obveznica po osnovu ratne štete, dok opštine sve češće preko obveznica nastoje finansirati svoje projekte.
I ostale berze na prostoru bivše Jugoslavije, koje je u 2009. dohvatio dašak optimizma, ove godine je ponovo zahvatila oseka interesa investitora u hartije od vrijednosti. U prvom polugodištu najveći pad cijene akcija bilježi crnogorska Montenegro berza, čiji je glavni indeks aterirao za čak 24,9 odsto. Po pesmizimu je slijede Banjalučka berza, zatim ljubljanski indeks LJSEX sa padom za 14 odsto, makedonski MBI-10 sa 11,9 odsto, podgorički NEX20 sa 10,5 odsto i zagrebački Crobex sa minusom od 7,4 odsto. Najmanji ovogodišnji pad zabilježen je na Beogradskoj berzi čiji je indeks Belex-15 oboren za “svega” 4,4 odsto.
Atraktivne slovenačke obveznice
Domaći institucionalni investitori sve se više okreću inostranim destinacijama koje donose solidne prinose pogotovo nakon što su pojedine države EU, koje imaju problema s manjkom budžetskog priliva, emitovale obveznice.
“Interesantni su blagajnički zapisi evropskih banaka i obveznice Slovenije, dok su dužničke hartije Grčke isuviše rizične, jer se radi o prezaduženoj zemlji koja ne može servisirati ni svoje tekuće obaveze”, ocjenjuje Stevo Radić.
Glavni indeksi regionalnih berzi
-24,9% MOSTE (Montenegro berza)
-16,9% BIRS (Banjalučka berza)
-14,0% LJSEX (Ljubljanska berza)
-11,9% MBI-10 (Makedonska berza)
-11,4% SASX-10 (Sarejevska berza)
-10,5% NEX20 (Podgorička berza)
-7,4% CROBEX (Zagrebačka berza)
-4,4% BELEX (Beogradska berza)
Izvor: Nezavisne novine